All posts by debanic

Thank you, Zagreb

  Na žutom papiriću Margot&Flo  ostavili su nam poruku ohrabrenja: “ Pozivamo sve street performere da i dalje rade svoje kreativne ekspresije“.

„We are travelling around Europe to make street art! Came to Zagreb for the spring and plan to see all the Croatian coast and islands.We hope to bring something new and beautiful to streets-and to encourage other people to do their creative expressions.“

Flo- contact juggler form Vienna,Austria

Margot-accardion from U.S.A ,Portland,Oregon

Fotograf: Zolika Antal

https://www.facebook.com/skolpony/info

 

Trenutak, trenutak, trenutak… u očima fotoreportera

U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu otvorena je fotografska izložba jednog od najpriznatijih suvremenih fotografa Stevea McCurryja, nazivom ‘South-South East / Život u slikama’

Već na samom ulazu u paviljon proteže se plakat sa licem Afganistanske djevojke.Bistra i jaka zelena boja očiju i njezino predivno lice obišlo je cijeli svijet,a ujedno i obilježilo karijeru fotografa McCurryja.

Jedan takav trenutak dogodio se 1984. godine u pakistanskom izbjegličkom logoru u gradu Peshawaru . Trenutak kada je snimio zelenooku djevojčicu zauvijek mu se uvukao u srce ,a njezina fotografija postala je simbolom izbjeglištva diljem svijeta.

Više od bilo koje druge fotografije njezina je poslužila kao međunarodni ablem teškog doba i napaćene nacije.Fotografija je svanula na naslovnici poznatog časopisa National Geographica u lipnju 1985 i postala jedna od najpoznatijih fotografija uopće.

Osjetivši potrebu da je pronađe ,nakon 17 godina to mu i uspjeva.Bilo je to prvi put da je ugledala svoju fotografiju,a za McCurryja je to bio poseban trenutak.Njezino ime je Sharbat Gula „the green-eyed Afghan girl“.

Za Stevea McCurryja moglo bi se reći da je fotograf koji nikada ne prestaje promatrati ,fotograf koji je u neprestanom kretanju. Putuje diljem svijeta i svojim objektivom zabilješava i dokumentira ne samo situacije ,nego i trenutak kojim ulazi u dubinu ljudskih patnji i radosti.

Želite li i Vi doživjeti trenutke ovih nadasve iznimnih fotografija (od samog napada na World Trade Centre U new Yorku, ,Japan nakon tsunamija,religijski obredi i mnoge druge fotografije diljem svijeta) uputite se u umjetnički paviljon.Izložba traje do 9.prosinca.2012.

Unikatni nakit Ateliera Lumezi

Izrada nakita u Hrvatskoj ima dugu i bogatu umjetničku tradiciju koja se nastavlja i u današnjem, suvremenom izričaju. Dizajnerski nakit nastaje u zanatskim radionicama i ateljeima umjetnika te se izlaže u muzejima. Jedan od takvih ateljea svakako je “Otvoreni atelier Lumezi” koji se nalazi u Tkalčićevoj 53 u Zagrebu.


Osnovao ga je 1996. umjetnik Lazer Lumezi sa suradnicima. Posvećen je, osim vlastitom radu za ateliersku ponudu, i podučavanju u formi tečaja, zajedničkim radionicama s polaznicima te organiziranju izložbi umjetnika iz inozemstva kao i novih imena koja pronalaze  vlastite izražajne mogućnosti. Lazer Lumezi prvi je autor koji je u Zagrebu javnosti otvorio vrata svog ateljea tako da posjetitelji mogu pratiti proces nastanka umjetničkog djela. Izučivši zlatarski i filigranski zanat u radionici Fridriha Široke, Lumezi se osamdesetih posvetio izradi nakita, a prvenstveno ga intrigira srebro. “Srebro ima i sjaj i tamu, zlato ima samo sjaj. Ja mislim da bljesak oduzima nesto volumenu i obliku i zato volim baš tamno srebro jer volim da se vidi objekt, da ima karakternu ulogu, da taj korpus živi kao takav“ kazao nam je.

Broševi, ogrlice i naušnice izrađeni su različitim aplikacijama od kristalnog stakla, poludragog kamenja, metala, mesinga… Ponekad srebru dodaje zlatni bijesak ili dragi kamen kako bi naglasio kolorit i estetiku lijepoga. Kombinacijom materijala u kojem dominira srebro, a gdje prevladavaju neočekivane kompozicije, nakit poprima svoju mističnost povezjući se s prirodom. Osebujnost stila kojim odiše nakit osjeti se u poprimanju organske materije. „Bit je u tome da želim da moj nakit predstavlja život. Radim predmete koji izgledaju kao da su organi nečega. Posebno poštujem fanatizam postojanja insekata koji ne prezaju da svojim tijelima naprave most preko zapreke da bi vrsta išla dalje. Najbitnije je stvar ne ostaviti na miru, u ravnoteži, ona se mora kretati. Asimetrija je kretanje, a simetrija je smrt.“


Nakitu voli davati imena poput Broša veliko stopalo. Zbog svoje poetske naobrazbe kada se u dijelu nalaze dvije asocijacije nešto ga vuće da doda i onu treću- literarnu.

Otkrivanje novih metoda i stvaranje nečeg novog, ne istih predmeta nego drugačijih ali nadahnutih na isti način, svojstvo je unikatnosti nakita. Tako da dva “ista” nakita, nikada nisu ista nego su unikatna. Kao što za kraj kaže sam umjetnik “ja prvenstveno radim prototipove i smatram da živim izrazito luksuzno jer sedam dana radim jednu stvar, ona možda ne uspije i to je moj luksuz, moja cijena.”


Lumezijevo recentno stvaralaštvo očituje se u restauriranju i replikama starohrvatske kulturne baštine za Etnografski muzej u Zagrebu, Etnografski muzej u Splitu, Sinjsku alku, Viteško društvo Kumpanija iz Blata na Korčuli itd. Član je ULUPUHA, HZSU i HDLU te je jedan od najznačajnijih hrvatskih autora čiji je nakit utjecao na mnoge, pa i na njegovu kćerku Evu Lumezi Šimatović koj nastavlja tradiciju izrade unikatnog nakita.