Category Archives: Accessories

Ivona Posavi Pšak – čvrsta žena čvrstog nakita

Ivona Posavi Pšak s izradom nakita započinje 2000. godine u vrijeme kada su se počele masovno otvarati prodavaonice Hobby art-a.

2010.prikazala je nakit na Dreft Fashion week – u Zagrebu uz suradnju s dizajnericom odjeće Blaženkom Roth. Zbog potreba revija počinje s izradom konceptualnog nakita.

U samim počecima njezinog staralaštva striktno se oslanjala na vlastitu virtuoznost, jer materijal koji koristi danas nije bio dostupan u tolikoj količini. Na taj je način stekla iskustvo koje joj je omogućilo da se posveti samoj tehnici izrade nakita. Prvi komad koji je napravila je bila ogrlica od bakrene žice koju je našla u očevoj radionici. Koristila je posrebrene žice, staklene perlice, nakit od žinje i sve što joj se činilo oku ugodnim i ruci lagodnim. Dok sada kao profesionalac najviše voli raditi s srebrom, poludragim i dragim kamenjem.

Inspiraciju crpi iz kreativnog svijeta SF, a osoba koja je utjecala na njen rad je švicarski nadrealist HR Giger, u svijetu poznat kao autor filma „Alien“ . Podjednako cijeni i dizajnera celebrety nakita Stephena Webstera , ali u svojem radu se ravna samo po sebi, svojoj viziji nakita i prema svojim mjerilima estetskog, funkcionalnog i unikatnog.

Razigranost i maštovitost dovodi ju do stvaranja neobičnih i pomalo ekscentičnih tvorevina. Minimalistica po prirodi, voli prije svega funkcionalnost i praktičnost.„ Uvijek su mi bili privlačni stojevi, roboti i mehanika, satni mehanizmi koji u sebi kriju kompleksnost samog mehanizma, a opet neku sirovu primitivnost i jednostavnost pokreta.Fascinira me činjenica da se ti dijelovi strojeva mogu upotrijebiti u sasvim drugoj funkciji minimalističkog, a opet praktičnog i nosivog ukrasa.Ukras koji nije opterećen modernošću i trendovima, blještavilom i sjajem šljokica, većmetalnim prigušenim sjajom koji može i ne mora biti uočljiv“. – kazala nam je dizajnerica.

Unikatnost njezinog nakita odražava čvrstoću i stav moderne žene. Ivona izlaže svoje radove svake godine na Špancirfestu u ulici umjetnika te je članica Likovne udruge. Njezini radovi vidljivi su i na http://www.facebook.com/pages/IMNIUM/131973413505572 koju koristi kao izložbeni prostor.

Mlada dizajnerica ulaže mnogo truda i vremena u svoj rad jer svaki komad nakita zahtjeva specifičan način izrade. Ivona je počela svoju današnju profesiju kao hobi, ali se taj hobi podjednako razvijao kao i ona te lagano prerastao u njen način života. Kao mlada žena koja je svjesna svojih prednosti i kvaliteta, Ivona izrađuje unikatni nakit koji je postao njen primaran način ekspresije. Neki se izražavaju verbalno, neki literarno, neki slikovno, a Ivona svima pokazuje dio sebe preko nakita, koji je upravo jedinstven kao i ona.

Moda – reflektor prošlih vremena

Neprestano je kretanje ono što modu stoljećima održava besmrtnom. Ona se stvara preko radova kreatora. Unatoč tome, nemaju svi kreatori jednak status pa se posebno pamte oni koji su svojim radom obilježili cijelu epohu i uveli revolucionarne promjene koje su uzdrmale europsko, a i svjetsko društvo. Jedan je od takvih velikana Paul Poiret, francuski dizajner s početka 20. stoljeća poznat pod nadimkom „ Kralj Mode“.

Kada pričamo o modi nije teško odgovoriti što moda jest. Svatko ima svoju definiciju toga fenomena koji u potpunosti obuzima današnje društvo. Unatoč različitim definicijama svi se slažemo da je moda bezvremenska i predstavlja monumentalni spomenik prožet cijelim svijetom koji se nikad neće zaboraviti. Budući da moda neprestano uvodi novine i staro ostavlja za sobom, uvijek je zanimljiva kako modnim revolucionarima koji traže novi trend tako i nostalgičarima koji se trude održati stari.

Paul Poiret bio je inspiriran antičkim i regionalnim tipovima haljina orijentalnog prizvuka. Radivši odjeću koja je opisana ujedno kao intelektualno jednostavna i strukturalno kompleksna, svojim je dizajnom označio kraj ondašnjega viđenja „couture tradicije “ 19. stoljeća.

Nadaleko poznat kao istinski kreativac, uvijek se trudio surađivati s drugima. Okruživao se arhitektima, slikarima i ilustratorima koji su ga podržavali u promoviranju “POIRET“ branda.

Prema istraživanjima historicista, Poiret je prvi „ Haute couturier“ koji se s svojim kolekcijom odvažio na turneju po Europi i Americi. Posjetio je Berlin, Moskvu, Varšavu, Beč, Frankfurt, Bukurešt i 1913. godine New York gdje ga je dočekalo otvoreno pismo kardinala Johna Farleya koji je upozoravo na iskušenja koja sa sobom nosi Poiretova „demonska moda“.

Ne želeći ostati samo jedan od mnogih, oslobodio je žene uskoga i nefunkcionalnoga korzeta te ga zamijenio jedinstvenim i kolorativnim haljinama koje su više naglašavale žensku siluetu. Kasnije je dizajnirao „haremske hlače“- modna kreacija koja se održala do danas, razne tunike u obliku japanskog kimona, kapute inspirirane islamskom arhitekturom te jako uske suknje u obliku svjetiljke prekrivene volanima raznih veličina ( tzv. hobble skirt ).

Ostao je poznat zahvaljujući svojem ekscentričnom karakteru, odličnom smislu za agresivno samopromoviranje i nebrojnim crtežima novih kreacija koje su označavale kraj jedne modne epohe u Europi.

Danas je Paul Poiret izvor inspiracije za mnoge svjetski poznate dizajnere poput Chanela, Prade, Diora, Valentina, Armanija, Vere Wang, Erin Fetherston, Dereka Lama, Yohjia Yamamota, Karla Lagerfelda, Marca Jacobsa i mnogih drugih. On je sam za sebe rekao: „ Ja nisam komercijalan, ja sam umjetnik…“ i prema tim riječima odvijao se njegov stvaralački put i gradio pečat koji je ostavio za sve buduće generacije modnih dizajnera.

Interpretacija art décoa kroz predivan nakit članova udruge „Fajn“

Namjera Muzeja za umjetnost i obrt uvijek pa tako i u projektu poticanja domaćeg obrta, u ovom slučaju zlatarstva rezultirala je prekrasnom izložbom art déco nakita u kojem još uvijek imamo izvrsnih majstora.

Stil Art décoa u najčišćem obliku iskazuje se uglatim geometriziranim oblicima manifestiranim u svim oblicima nakita: u naušnicama, prstenju, narukvicama  ali najčešće u velikim pločastim broševima.

Pri oblikovanju luksuznog nakita najčešće zastupljeni materijali bili su platina u kombinaciji s dijamantima, ali i bijelo zlato posebno 1920-tih i ranih 1930-tih. Koncem razdoblja, kasnih 1930-tih sve je dominantnije žuto zlato u kombinaciji s obojenim dragim i poludragim kamenjem.

Galeb u centru naslovnice “Glasnika Jadranske straže” preuzet je kao predložak broša u obliku ptice kojega je izveo zlatar Josip Gojun iz Splita. Izveo je vrlo luksuznu verziju  izvedenu  u bijelom zlatu s briljantima.

Zasebnu grupu čine radovi inspirirani autentičnim artdéco nakitom kakve su izložili zlatarna Kolveshi, Filip Župan, Biserka Jakšić i Josip Gojun. Ovom cjelinom dominiraju radovi koji prate autentične predloške nakita iz međuratnog vremena, stoga se inspiriraju stilom kao takvim, prateći sve njegove elemente poput geometričnosti, linearnosti, primjene briljanta te umečući ponegdje i obojeno kamenje. Pritom se zlatar Gojun oslanja i na klasične nakitne motive koji se oslanjaju i na povijesno ranije predloške kao u slučaju visećih naušnica s kapljastim safirima.

Prilikom izvedbi nakita autorima je prepušteno da samostalno kreiraju prema vlastitim zamislima. „Nužnost nije bila da se realiziranim nakitom asocira na razdoblje Art-dcéoa nego su stil i pojedini eksponati s izložbe Art deco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata samo inspiracija koja se u krajnjoj realizaciji i ne mora jasno prepoznati“-kazala je Arijana Koprčina voditeljica zbirke metala Muzeja za umjetnost i obrt.

Stil je ovdje samo pokretač  i motiv, nit vodilja.Tako su autori kao polazište za obilkovanje nakita po uzoru na predmete iz muzejskog fundusa nalazili inspiraciju u predmetima poput tintarnice,svijećnjaka ili u naslovnicama časopisa,nacrtima za vitraje  te keramičkim figuricama.

„Cilj udruge Fajn je promocija zlatarske struke i profesionalnih autora nakita koji su prisutni na tržištu u Hrvatskoj. Kroz prezentaciju radova i inspiracije želimo približiti široj publici našu struku i naše mogučnosti u izradi nakita,

Izlošci s Art Déco izložbe u Muzeju za umjetnost i obrt  su nas potaknuli da svaki autor predstavi svoje radove inspirirane Art déco stilom i  mogučnosti svoje radionice. Radovi su večinom rađeni u zlatu i dragom kamenju te srebru, klasičnim ručnim tehnikama. Nakit zlatni ili od drugog materijala uvijek je povezan kroz emocije i kroz sentimentalne vrijednosti.“-rekao je Mario Nokaj, koordinator izložbe u ime udruge autora nakita Fajn.

Zlatarna Popek i Zlatar Fukač su napravili radove iznimne kompleksnosti i vrijednosti, prvi po motivu vitraja Radionice Marinković ,a drugi po motivu porculanske figurice.

Filigranist Josip Čivljak inspirira se nacrtom za vitraj radionice Marinković izvedenim oko 1930. s kojeg preuzima motiv anđela prenoseći ga u trodimenzionalnu formu. Vrlo je zanimljiv i stoga jer preuzima skicu tehničkog rješenja za vitraj koja je pritom izuzetno primjenjiva i za filigransko vođenje tanke srebrne žice.

Moderan geometričan nakit izložio je zlatar Medaković koji se u smislu inspiracije služio predlošcima oslonjenim na autentične muzejske eksponate ,ali realizacijom pokazuje sklonost ka modernoj formi.

Zasebno izlaže Stjepan Balja kao počasni gost udruge “Fajn”. Njegovi se radovi odlikuju sasvim drugim oblikovnim principima, izlaže nakit od patiniranog srebra .Posebnost izlaganja čine autorske realizacije stvorene neovisno od temeljne ideje- inspiracije Art décom, ali koje se nameću kreativnošću i vrsnoćom rada.

Usmjeravanjem interesa prema našim zlatarima nastoji se fokusirat javnost na stvaranje svijesti o afirmaciji male umjetničke forme,  a to se u ovom slučaju očitalo najbolje izložbom art déco nakita kao mjesto inspiracije i stvaralaštva sjajnih majstora koji se nose sa današnjom zahtjevnošću tržišta.